OSNIVANJE HDZBIH U DANAŠNJOJ TUZLANSKOJ ŽUPANIJI

Na samom početku analize stanja slobodno se može iznijeti konstatacija da jugoslavenstvo nije nigdje na Hrvatima ostavilo traga kao u današnjoj Tuzlanskoj županiji. Ako u analizi demografske slike koristimo tri zadnja popisa može se lako doći do zaključka da su upravo Hrvati daleko više od svih prihvatili ideju jugoslavenstva. Taj trend je najočitiji u općini Tuzla koja je po popisu iz 1991. godine imala 16% Jugoslavena. Manji broj Hrvata u nekoliko općina nije posljedica velike ekonomske migracije, nego upravo odnarodnjavanje kao posljedica političkog marketinga, pa se slobodno može reći i pritisaka koji su vršeni osamdesetih, pa i uoči samog popisa 1991. godine. Na tome su otvoreno radile i određene političke stranke poput SKJ-SDP, SRSJ (Savez reformskih snaga Jugoslavije) i još neki s njima sličnim programima.

Demopolitički okvir

Imajući u vidu iznesenu činjenicu, kao i podatak da su Hrvati u većini općina činili matematičku manjinu (u svim općinama je većinski bošnjački narod), u nekim općinama gotovo zanemarivu, dodatno je otežavalo realizaciju ideje o političkom organiziranju Hrvata.

U Tuzli je živjelo 15,9% Hrvata, u Živinicama 7,3%, u Lukavcu 5,3%. Dakle postojala je kritična masa birača koju je trebalo poslije 45 godina komunizma pridobiti, prije svega za HDZBiH. U samom početku organiziranja HDZBiH značajnu ulogu imaju svećenici Katoličke crkve koji u našoj županiji pružaju svaku vrstu pomoći. Naravno tim činom Crkva samo nastavlja svoju tešku i časnu ulogu očuvanja Hrvata i hrvatstva. Potrebno je posebno istaknuti, a ujedno na ovaj način i zahvaliti se dvojici svećenika, a to su tadašnji gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli fra Josip Bošnjaković i tadašnji dekan Tuzlanskog dekanata Velečasni Marko Hrskanović, župnik u Živinicama.

OSNIVANJE HDZBiH

Već u samom početku 1990. godine dolazi do prvih oblika, slobodno ga možemo nazvati ilegalnog organiziranja. S obzirom da u SR BiH još nije bilo dopušteno višestranačje, sve je to gotovo ostajalo na ideji među istomišljenicima koji su radili, odnosno okupljali se, na skrovitim mjestima. Već početkom ljeta to organiziranje izlazi iz ilegale, jer je poprimilo oblike masovnog okupljanja (na te sastanke je znalo doći i preko 100 osoba). Nekolicina osoba koji su radili na organiziranju već je stupila u kontakt sa osobama koje su već bile na čelu inicijativnog odbora za osnivanje HDZBiH u Sarajevu. To su prije svih pokojni Drago Pavić i Ante Zvonar iz Tuzle, Ivo Andrić Lužanski i Vlado Tadić iz Živinica, pokojni Franjo Matić iz Gradačca.

Tridesetak osoba s našeg područja je nazočilo 18. kolovoza 1990. godine na utemeljiteljskom Saboru HDZBiH u Sarajevu.

OSNIVANJE OO HDZBiH TUZLA

Utemeljiteljska izborna skupština za OO HDZBiH Tuzla održana je 20 listopada 1990. godine u tuzlanskom kinu „Mladost" u nazočnosti nekoliko stotina pozvanih članova i gostiju, a na Skupštini je za predsjednika izabran mr. Pero Vasilj, poznati bankar iz Tuzle. Na mjestu predsjednika je ostao sve do 1994. godine kada ga je na tom mjestu zamijenio Ante Zvonar. Na prvim poratnim unutarstranačkim izborima za predsjednika Općinskog odbora je izabran Ivica Marinović i na toj dužnosti ostao do 2003. godine kada je izabran Damnjan Nišandžić. Nakon njega funkciju predsjednika obnašao je Rado Pejić koji je aktualni vijećnik u OV Tuzla. Na posljednjim unutarstranačkim izborima za predsjednika je izabran Ivica Kovačević, a za dopredsjednike Jasminka Mijatović, Zvonimir Banović i Marko Tomić. ostali članovi općinskog odbora su Mijo Krešić, Predrag Tomić, Rado Pejić, Danijel Nikolić, Viktor Banović, Marinka Jokanović, Stjepan Ivaković, Anto Jurić, Slavica Marković i Nebojša Pavić.

OO HDZBiH Tuzla je najveća organizacija unutar Županijske organizacije HDZBiH Soli, u kontinuitetu je parlamentarna stranka. Mijo Krešić, aktualni zamjenik ministra sigurnosti u Vijeću ministara BiH je iz ove općinske organizacije. Iz ove općinske organizacije je bilo i zastupnika u županijskom i federalnom parlamentu. Prvi vijećnici u Općinskom vijeću Tuzla izabrani 1990. godine su bili Ante Zvonar, Tunjo Antić, Drago Pavić, dr. Tadija Martinović i Niko Mrkonjić. Tadašnji predsjednik Općinskog odbora mr. Pero Vasilj je izabran u Vijeće građana Parlamentarne skupštine BiH, a odatle je izabran u Saveznu skupštinu Jugoslavije gdje je bio do njenog raspada.

OSNIVANJE OO HDZBiH ŽIVINCE

Iako brojčano mali, Hrvati u Živincama su se politički među prvima organizirali. Prvi inicijativni odbor je utemeljen već u prvim mjesecima 1990. godine. Interesantno je da se na samom početku u rad HDZBiH uključio popriličan broj visokoobrazovanih osoba. U njihovom uključenju ulogu je imao i lokalni župnik Marko Hrskanović, koji ih je hrabrio u njihovom činjenju prvih koraka ka HDZBiH. U samom početku uključio se i jedan broj nastavnika koji su podrijetlom bili iz Gruda i Ljubuškog. Na utemeljiteljskoj i izbornoj skupštini koja je održana 25. kolovoza 1990. godine u crkvenom dvorištu u nazočnosti preko 2000 osoba iz Živinica i okolnih općina, za predsjednika OO HDZBiH Živinice izabran je Ivo Andrić Lužanski. Na prvim izborima su postali parlamentarni i osvojili tri vijećnička mandata. Vijećnici su bili Ivo Andrić Lužanski, Vlado Tadić i Anto Lučić. OO HDZBiH Živinice je bio parlamentaran do 2000. godine. Zbog promjene demografske strukture u općini Živinice 2004. i 2008. godine nisu uspjeli preći izborni prag. Iz ove Općinske organizacije je Ivo Andrić Lužanski koji je obnašao dužnost zastupnika u Županijskoj skupštini, bio zastupnik u Federalnom i Državnom parlamentu, kao i predsjednik Federacije BiH. Pored njega dužnost predsjednika OO HDZ BiH Živinice obnašali su i Zdenko Tadić od 1996 do 1999 godine koji je obnašao i dužnost zamjenika ministra za obrazovanje u Tuzlanskoj županiji. Poslije njega kratko vrijeme predsjednik je bio Feliks Pajek. Zatim na mjesto predsjednika dolazi Veno Žepić. Umjesto njega predsjednik je bio Ivo Andrić Roba koji je od 1990. do 1994. godine obnašao dužnost predsjednika Izvršnog odbora u Općini Živinice. Dužnost predsjednika još su obnašali i Marinko Andrić i Slaviša Andrić. Aktualni predsjednik je Saša Cirger.

OSNIVANJE OO HDZBiH DRIJENČA- ČELIĆ

Na obroncima Majevice smješteno je hrvatsko selo za koje kažu da je svijet naselilo, ali sebe nije raselilo, to je Drijenča. Osim u Drijenči, u bivšoj općini Lopare, a današnjoj Čelić, nigdje drugo nisu živjeli Hrvati. Po popisu iz 1991. godine bilo ih je blizu 2000. Danas, nažalost, stalno nastanjenih je nešto više od 400. Prvi predsjednik OO HDZBiH Lopare je bio Slavko Bojić. Na prvim izborima 1990. godine HDZBiH je postao parlamentarna stranka. Također i na prvim poratnim izborima su bili parlamentarni, ali poslije zbog masovnog odlaska, prije svega zbog ekonomskih razloga, od 2000. godine OO HDZBiH Čelić nije parlamentarna stranka. Dužnost predsjednika još su obnašali Franjo Jurić, Robert Jurić i Josip Tomić. Današnji aktualni predsjednik je Vinko Pavlović. Ova Općinska organizacija je dala ratnog zapovjednika 115 HVO brigade Zrinski.

OSNIVANJE OO HDZBiH GRADAČAC

Jedna od najranije formiranih Općinskih organizacija HDZBiH bila je organizacija u Gradačcu. Njen prvi predsjednik, Franjo Matić, poginuo je na crti bojišnice u obrani rodnog Gradačca. Parlamentarna stranka od 1990. osim u periodu od 2004. do 2008. godine. Danas su parlamentarni. Zbog međuentitetske crte razgraničenja, većina prostora koja su naseljavali Hrvati ostala je unutar Republike Srpske. Od 1990. do 1994. godine mjesto predsjednika Izvršnog odbora Skupštine općine obnašao je Marinko Jurišić. Pored pokojnog Matića dužnost predsjednika su još obnašali Božo Andrić od 1996. – 2000. godine kada je i preminuo. Od 2000. godine dužnost predsjednika obnaša Marijan Šimić koji je i aktualni općinski vijećnik u Općinskom vijeću Gradačac.

OSNIVANJE OO HDZBiH LUKAVAC

Mala Općinska organizacija koja je parlamentarna bila samo od 1990. godine do prvih poratnih izbora. Prvi predsjednik je bio Vlatko Tunjić. Na konstituirajućoj i izbornoj skupštini koja je održana početkom devetog mjeseca 1990. godine za predsjednika je izabran Mijo Božić koji je bio i općinski vijećnik. Pored njega dužnost predsjednika su još obnašali Anto Pejić, Branko Jozić i Branko Vareškić. Današnji aktualni predsjednik je Jozo Tunjić.

OSNIVANJE OO HDZBiH BANOVIĆI

Najmanja Općinska organizacija HDZBiH koja egzistira od 1990. godine, najvjerojatnije i u BiH, je OO HDZBiH Banovići. Zbog malobrojnosti, po popisu iz 1991. godine bilo ih je 520 Hrvata, nikada nisu bili parlamentarna stranka, jer nisu u mogućnosti prijeći izborni prag. Prvi predsjednik je bio Anto Dokić. Poslije njega su se redali Ivan Šimunovski, Marinko Knežević, Franjo Krešić i Branko Stević.

OSNIVANJE OO HDZBiH SREBRENIK

Inicijativni odbor je također rano formiran. Na čelu istoga su bili Mato Matijević, Franjo Gudeljević i Petar Babić. Za prvog predsjednika OO HDZBiH Srebrenik izabran je Mato Matijević. Na prvim parlamentarnim izborima postali su parlamentarna stranka sa tri vijećnika, a to su Mato Matijević, Franjo Gudeljević i Marko Grgić. Predsjednici OO HDZBiH Srebrenik još su bili Niko Novaković, Marjan Marjančević, Josip Dogančić i Goran Marković. Zbog promjene demografske strukture i nemogućnosti prelaska izbornog praga, nisu parlamentarna stranka.

ŽO HDZBiH SOLI

Regionalni odbor je formiran u svibnju 1991. godine na konstituirajućoj sjednici u Srebreniku. Za predsjednika je izabran Ivo Andrić Lužanski. Pored Općinskih odbora današnjeg Županijskog odbora, tu je i OO HDZBiH Brčko koji je sastavnica ŽO Soli sve do arbitražne odluke o Brčkom.

Prvi predsjednik ŽO HDZBiH Soli je Ivo Andrić Lužanski i na toj Dužnosti ostaje do 1999. godine kada je za vršitelja dužnosti, zbog njegova odlaska u Sarajevo, imenovan Pejo Banović. U lipnju 1999. godine na unutarstranačkim izborima za predsjednika ŽO HDZBiH Soli izabran je Mijo Krešić, koji tu dužnost obnaša i danas.

Članovi županijskog odbora nakon unutarstranačkih izbora održanih 2011. godine su Rado Pejić, Jasminka Mijatović, Ivo Paradžiković, Božo Antunović, Marijan Šimić, Jadranka Pavlić, Željko Tomić, Zvonimir Banović, Ivica Kovačević, Marko Tomić, Mato Brkić, Vlado Pavljašević, Danijel Nikolić, Saša Cirger, Zdenka Jurić, Josip Josipović, Marko Babić, Jozo Tunjić, Vinko Pavlović i Slavica Marković.