Dugo najavljivani događaj koji bi na jednome mjestu okupio što je moguće više pojedinaca zaslužnih za stvaranje Hrvatske demokratske zajednice BiH u tuzlanskom kraju, održan je, u plavoj dvorani BKC-a Tuzla, a povod je proslava velikoga jubileja 25. obljetnice HDZ-a BiH.
Bila je to prigoda da se, nakon duljeg vremenskog razdoblja, susretnu nekadašnji suradnici, kolege i simpatizeri HDZ-a BiH koji su – kako je u više navrata tijekom večeri na razne načine spomenuto – u najzahtjevnijem trenutku bili voljni pristupiti novoosnovanoj političkoj organizaciji, od vitalnog značenja za Hrvate Tuzle i okolice, s ciljem zaštite njihovih prava u BiH. Predsjednik HDZ-a BiH Gradskog odbora Tuzla Ivica Kovačević rekao je kako teška vremena i teški uvjeti nikada neće proći i nestati, no, srećom, uvijek će postojati hrabri, odlučni i sposobni ljudi s vizijom koji mogu nadvladati sve teškoće.
„25 godina nije kratko razdoblje. Vrijeme je učinilo svoje, neki od tih ljudi su iznimno narušena zdravlja, neki su odselili, ali i dalje s velikim zanimanjem prate događaje na svojoj rodnoj grudi. Neki su se, u međuvremenu, pokajali i napustili HDZ, a neki nisu više s nama. Unatoč vremenskom odmaku i turbulentnome razdoblju koje je iza nas, ohrabruje činjenica da smo se okupili u ovako veliku broju. Pokazatelj je to vaše odanosti jednoj ideji i na tome vam, u ime GO HDZ-a BiH, velika hvala.“
Napomenuo je kako su se, u današnjem Gradskom i Županijskom odboru, s obzirom na to da ta stranačka tijela čine mladi ljudi koji su u vrijeme osnutka stranke bili djeca, oslonili, isključivo, na usmenu predaju sudionika svih zbivanja iz 90-ih godina prošloga stoljeća u pokušaju oživljavanja memorije koja bi poslužila odavanju priznanja najzaslužnijima.
Počasni član HDZ-a BiH i bivši gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli fra Josipa Zvonimira Bošnjakovića bio je jedan od osnivača HDZ BiH u Tuzli. On je otvorio samostanska vrata i zajedno s istomišljenicima krenuo u okupljanje ljudi koji su kasnije tvorili tadašnju okosnicu Hrvatske demokratske zajednice , Šimana Mazića, jednog od petorice vijećnika Općine Tuzla, izabranih uime HDZ-a na Prvim višestranačkim izborima održanim u BiH i Borisa Ćurkovića sudionika života i rada Mladeži HDZ-a BiH u Tuzli.
Uzevši riječ, fra Josip se osvrnuo na, njemu tako živo u sjećanje urezane događaje iz 1990. godine. Prisjetio se početaka osnivanja HDZ-a u Bosni i Hercegovini kako bi napravio širu sliku iz koje je moguće jasnije vidjeti kontekst okupljanja hrvatskog naroda tuzlanskog kraja u jednu političku organizaciju.
„Na sastanku u Bugojnu 19. ožujka 1990. odlučeno je da se krene u formiranje ogranaka HDZ-a u cijeloj BiH. Nakon obilaženja mjesta s većinskim hrvatskim stanovništvom od Kreševa, Širokog Brijega, Čitluka do Busovače i Viteza, odlučeno je da se formira i ogranak HDZ-a BiH u Tuzli. Poznavajući političke prilike u Tuzli gdje je bio jak utjecaj jugoslavenstva, komunizma i ateizma, odlučeno je da se kontaktira s gvardijanom Franjevačkog samostana i župnikom u Tuzli, kako bi, uz njegovu pomoć, okupili Hrvate Tuzle i okolice privržene načelima HDZ-a. To se dogodilo 19. svibnja 1990. godine kada sam širom otvorio vrata Samostana utemeljenju HDZ-a u Tuzli. Te smo večeri sastavili dopis i poslali svim medijskim redakcijama diljem bivše Jugoslavije o utemeljenju u Tuzli Hrvatske demokratske zajednice Soli, čiji su sadržaj objavile svi obaviješteni mediji pa se ta večer može, s pravom, nazvati trenutkom utemeljenja HDZ-a BiH u Franjevačkom samostanu u gradu Tuzli“ , istaknuo je, između ostaloga, fra Josip.
Drugi uvodničar Šiman Mazić osvježio je svoje sjećanje na sastanak u Šikari 22. lipnja i stranački skup koji je uslijedio nakon nepuna tri mjeseca 4. listopada 1990. godine, koji su uvelike doprinijeli utemeljenju HDZ-a u Tuzli. „Mi smo se skupili i odlučili osnovati HDZ, ne znajući tada ni nazvati to ogrankom, nismo imali materijala, ali smo imali volje. Nismo imali statut ni posebne upute, sve što smo znali doznali smo od župnika fra Dominka Batinića. Na istom smo sastanku izabrali zapisničara i predsjednika. Daljnja aktivnost je bila usmjerena na održavanje konvencije, odnosno promocije stranke što je i održano na blagdan Svetog Franje ispred župne crkve u Šikari. Nešto ranije smo doznali da će se sličan skup organizirati u Domaljevcu pa smo odredili skupinu koja je tamo otišla ispitati o kakvu je događaju riječ. U konačnici, taj i takav skup bio je jedini koji je organiziran u tuzlanskome kraju“, riječi su Šimana Mazića.
Boris Ćurković je iznio svoje viđenje ustroja Mladeži HDZ-a u Tuzli 90-ih godina, gledano iz današnje perspektive.
„Budući da sam bio premlad da bih sudjelovao u stvaranju HDZ-a u Tuzli, mogu svjedočiti o svojem angažmanu u radu Mladeži, u trenutku kada je stranka u Tuzli zamrla pa ju je trebalo oživiti. To je bilo u ratnom vremenu. Rodila se inicijativa da se stranka ponovno probudi pa je u isto vrijeme nastala ideja o Mladeži. Nas trojica studenata smo formirali Mladež HDZ-a BiH Soli i mislim da smo to dobro učinili. Godine 1995. se skupina nas mladih ljudi uključila i u rad oko informiranja i kao rezultat smo imali list, odnosno Glasnik HDZ-a Soli po uzoru na Glasnik HDZ-a koji se tada tiskao u Zagrebu. Tih je Glasnika izašlo svega nekoliko brojeva, ali je to bio izvrstan trenutak HDZ-a na ovim prostorima“, prisjetio se Ćurković.
